Sve lokacije

Pretražite i filtrirajte sve lokacije. Odaberite lokaciju za sažetak nalaza.

Prikazano 48 od 48

  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Bivša fabrika Mediapan

    Busovača Industrijska lokacija

    Lokacija bivše fabrike Mediapan u Kaoniku kod Busovače nekada je bila pogon za preradu drveta, srušen tokom 1990-ih; danas općina na tom prostoru koristi reciklažno dvorište. Lokacija je ograđena, s kontrolisanim ulazom, i nalazi se u blizini rijeke Lašve, ali bez direktnog uticaja na vodotok. Preliminarno ispitivanje pokazalo je da je nikal u površinskom i dubljem sloju tla unutar fabričkog kruga dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, dok je više drugih metala bilo iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim. Uz obalu Lašve i u riječnom sedimentu zagađenje je bilo znatno manje izraženo.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Bivša farma peradi Šumatac

    Velika Kladuša Industrijska lokacija

    Šumatac je napuštena industrijska lokacija kod Velike Kladuše, nekadašnja farma pilića u vlasništvu Agrokomerca, površine oko 27.600 m². Objekti više ne postoje, ali su vidljivi ostaci velikih hala s čeličnom konstrukcijom, a teren je zapušten i posut građevinskim otpadom. Na površini tla uočeni su fragmenti staklene vune i materijala koji sadrže azbest, što predstavlja neposredan okolišni i zdravstveni rizik. Lokacija je oko 50 metara od vodotoka, unutar područja podložnog poplavama, i oko 200 metara od izvorišta pitke vode. Ispitani su tlo i voda. U jednom dijelu površinskog tla cink je premašio nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom; kadmij i nikal bili su u cijelom tlu iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, a u površinskom sloju nađeni su i zaostali poljoprivredni pesticidi. Uzorak vode zadovoljio je sve propisane granice.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Bivša tvornica PS „Vitezit"

    Vitez Industrijska lokacija

    Lokacija je dio nekadašnjeg industrijskog kompleksa „Vitezit" u industrijskoj zoni Viteza, na oko milion kvadratnih metara. Pogon je osnovan pedesetih godina i decenijama proizvodio prvenstveno materijale vojne namjene — raketna goriva, industrijske eksplozive i detonatorske štapine — uz kasniju preradu PVC-a. Nakon stečaja zemljište je isparcelisano i privatizovano; ispitani dio danas je u vlasništvu kompanije Bioenergy i koristi se za skladištenje materijala i proizvodnju peleta. Kroz sredinu lokacije protiče potok Prala, koji nizvodno teče prema poljoprivrednim i stambenim područjima i ulijeva se u Lašvu. Ispitivanje je u tlu i u sedimentu potoka pokazalo selen na nivou koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a u vodi potoka i u bunaru na lokaciji kadmij iznad propisane granice. Uz to, više metala bilo je iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, dok zagađenja povezana s naftom, rastvaračima i eksplozivima nisu pronađena iznad granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Bivši vojni poligon Sokolac

    Sokolac Vojna lokacija

    Bivši vojni poligon u opštini Sokolac. Preliminarno ispitivanje tla, podtla i podzemne vode pokazalo je povišene koncentracije bakra i još nekih metala u tlu, kao i pojedine ostatke pesticida, dok je uzorak podzemne vode bio čist. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Centar za osnovnu obuku Pazarić (Kasarna „Zaim Imamović")

    Hadžići Vojna lokacija

    Aktivni vojni centar za obuku i strelište u Pazariću, opština Hadžići, gdje se dugogodišnjim gađanjem u tlu nakupljaju fragmenti municije i sitne metalne čestice. Ispitani su tlo, dublje tlo i sediment. Olovo, bakar i cink dosegli su nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom u površinskom tlu vatrene linije, a u dubljem tlu nizvodno ispod streljane, uz olovo, bakar i cink, i kadmij. Više drugih metala bilo je iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim, dok su zagađenja povezana s naftom, rastvaračima i industrijskim uljima ostala unutar granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Ada

    Čapljina Deponija

    Deponija Ada je velika, otvorena i neograđena općinska deponija južno od Čapljine, smještena neposredno uz korito rijeke Neretve i unutar njene poplavne zone. Krečnjačka podloga visoke propusnosti omogućava brzo procjeđivanje prema rijeci, a općinski izvor pitke vode nalazi se oko kilometar uzvodno. Na deponiji borave neformalni stanovnici, uključujući djecu, a česti su požari. Preliminarno ispitivanje pokazalo je ozbiljnije zagađenje: selen je u tlu i u sedimentu dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, u površinskom tlu pronađeni su i davno zabranjeni pesticidi, a u samoj Neretvi uz deponiju kadmij je premašio standard kvaliteta vode.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Dolovi

    Rudo Deponija

    Deponija Dolovi manja je lokalna deponija komunalnog otpada, površine oko dvadeset pet ari, bez prateće infrastrukture, smještena uz magistralni put Brodar–Rudo u blizini rijeke Lim. Ispitani su površinski i dublji slojevi tla. Nijedna tvar nije dosegla nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, ali su kadmij i nikal u cijelom tlu, te bakar i cink na pojedinim mjestima, bili iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Donje Kolibe

    Brod Deponija

    Deponija Donje Kolibe otvorena je, nesanirana deponija u naselju Kolibe Donje kod Broda, nastala odlaganjem komunalnog i građevinskog otpada uz lokalni put. Prostire se na oko četrnaest hektara, zemljanog je tla i bez tehničke infrastrukture, a u okolini se nalaze pojedinačna domaćinstva i poljoprivredne površine. Ispitivanje je pokazalo dva najozbiljnija nalaza: selen je u površinskom tlu, a nikal u dubljem tlu, dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Selen je uz to bio snažno povišen u oba obližnja jezera, a nikal u jednom. Kadmij je bio iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim u cijelom tlu, a nekoliko drugih metala u dubljem sloju.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Dragasevac

    Vlasenica Deponija

    Deponija Dragasevac otvorena je deponija komunalnog otpada u mjesnoj zajednici Šimići, opština Vlasenica, u kraškom području s vodopropusnim podzemljem; najbliži vodotok je rijeka Tisca oko dvjesto metara dalje. Ispitani su tlo i voda. Nikal je u površinskom tlu, nizbrdo od deponije, na oba mjesta dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a kobalt na jednom. U obližnjoj rijeci bakar, nikal i olovo prekoračili su granicu najčistije klase vode, olovo i nikal izraženo.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Duratovačko polje

    Kotor Varoš Deponija

    Napuštena, nesanirana deponija komunalnog otpada kod Kotor Varoša, formalno van upotrebe, ali se na njoj i dalje povremeno neovlašteno odlaže otpad. Preliminarno ispitivanje tla, podtla i vode pokazalo je selen u podtlu na nivou koji ukazuje na potrebu za sanacijom, uz više metala i ostataka pesticida iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Duška Kosa

    Prozor-Rama Deponija

    Deponija Duška Kosa je nesanitarno općinsko odlagalište kod Prozora, u neformalnoj upotrebi već oko pola vijeka. Otpad se prebacuje preko litice i spušta niz strmu padinu, s visinskom razlikom od oko 40 metara, sve do potoka Prozorčica na dnu — pritoke rijeke Rame, koja je oko 300 metara nizvodno i uz čije se obale nalaze poljoprivredne površine. Pored komunalnog, na lokaciji je zabilježen i industrijski otpad (ambalaža boja i lakova, aerosolne boce) i gume, uz česte otvorene požare. Ispitivanje je pokazalo teško zagađenje tla: cink je u cijelom ispitanom tlu, a bakar i kobalt u površinskom sloju, bio iznad nivoa koji ukazuje na potrebu za sanacijom; u dubljem tlu na jednom mjestu izrazito je premašen i selen. Uzorak vode iz rijeke Rame ipak je zadovoljio sve propisane granice.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Ekonomija

    Zavidovići Deponija

    Deponija Ekonomija bila je gradsko odlagalište Zavidovića od 1960-ih do zvaničnog zatvaranja 2017. godine, a i dalje se povremeno koristi za odlaganje krupnog otpada. Nalazi se svega oko 300 metara od rijeke Bosne i od javnog izvorišta pitke vode. Preliminarno ispitivanje pokazalo je ozbiljnije zagađenje: u sedimentu vodotoka koji odvodi lokaciju nikal i hrom dostigli su nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Više metala bilo je i iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, dok su naftna i sagorijevanjem povezana zagađenja, kao i obližnja površinska voda, bili unutar propisanih granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Holujaci

    Višegrad Deponija

    Deponija Holujaci gradska je deponija komunalnog otpada opštine Višegrad, neograđena i bez osnovne infrastrukture, na kojoj su česte pojave paljenja otpada; nalazi se neposredno uz višegradsko jezero na Drini, manje od pedesetak metara od obale. Ispitani su tlo i sediment. Nikal je u površinskom tlu i u sedimentu nekadašnjeg potoka dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a bakar i cink u sedimentu. Zagađenja povezana s naftom bila su u svim uzorcima unutar propisanih granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Klađe

    Srbac Deponija

    Deponija Klađe nekadašnja je deponija komunalnog otpada izvan naseljenog dijela opštine Srbac, blizu rijeke Vrbas; danas je neaktivna i van funkcije. Ispitani su tlo, sediment i voda. Kadmij je na više mjesta — na rubu i najnižoj tački deponije, u dubljem tlu i u sedimentu — dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a kobalt u sedimentu. Površinska voda na najnižoj tački deponije bila je teško zagađena niklom i naftnim zagađenjem, dok je olovo prekoračilo granice i u rijeci Vrbas.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Korita

    Bosansko Grahovo Deponija

    Deponija Korita je općinsko odlagalište otpada u Bosanskom Grahovu, s posebnom betonskom ćelijom za odlaganje animalnog otpada. Preliminarno ispitivanje tla i podtla pokazalo je povišene koncentracije nekoliko metala, iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim, dok nijedan nalaz nije dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Krasulje-Peći

    Ključ Deponija

    Deponija Krasulje-Peći je aktivna općinska deponija komunalnog otpada sjeverno od Ključa, površine oko 7.500 m², do koje vodi šljunkoviti put s magistralne ceste M-15. Otpad se i dalje odlaže, zbija i prekriva, a dio se ručno sortira. Lokacija leži na kraškoj krečnjačko-dolomitnoj podlozi srednje do visoke propusnosti, iznad pukotinskih vodonosnika s brzim podzemnim oticanjem; ne postoji sistem za prikupljanje procjednih voda. Najbliži vodotok, rijeka Sana, udaljen je oko 5 km, a izvorište pitke vode Krasulje oko 1,5 km. Ispitano je samo tlo. Nalazi pokazuju umjereno zagađenje: kadmij, nikal i kobalt bili su iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, ali nijedan parametar nije dosegao ozbiljniji nivo koji bi nalagao sanaciju.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Lukavačka Rijeka

    Lukavac Deponija

    Nesanitarna općinska deponija Lukavačka Rijeka, poznata i kao Potočari, smještena je unutar granica bivšeg površinskog kopa uglja kod Lukavca i decenijama prima komunalni otpad iako za to više nema dozvolu. Preliminarno ispitivanje pokazalo je ozbiljnije zagađenje: u dubljem sloju tla i u sedimentu obližnjeg kanala nikal je dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a u dubljem sloju tla i selen. Na lokaciji postoji laguna procjednih voda i biljni prečišćivač koji, prema navodima grada, nije u potpunosti funkcionalan. Uzorak procjedne vode ipak je zadovoljio propisane granice.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Ljubinje

    Ljubinje Deponija

    Deponija Ljubinje je lokalna deponija komunalnog otpada uz magistralni put Ljubinje–Trebinje u Miljanovićima, na koju se odlaže otpad sa područja opštine. Teren je izrazito krševit i bezvodan, pa većina padavina ponire u podzemlje. Ispitivanjem je uzet jedan uzorak površinskog tla, koji je pokazao ozbiljno zagađenje: kadmij, kobalt i nikal dosegli su nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a hrom je bio iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim. Nafta, olovo, bakar, cink i tvari nastale sagorijevanjem bili su unutar propisanih granica.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Meždre

    Bosanska Krupa Deponija

    Deponija Meždre je javna, međuopćinska deponija komunalnog otpada kod Bosanske Krupe, ograđena i okružena poljoprivrednim zemljištem, kojom upravlja lokalno komunalno preduzeće. Preliminarno ispitivanje tla, uzetog i sa površine i iz dubljih slojeva, pokazalo je da su pojedini metali iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, dok nijedan nalaz nije dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Teren je kraški i propustan, bez sistema za prikupljanje ili prečišćavanje procjednih voda, pa se lokacija ocjenjuje kao mjesto koje zahtijeva dodatno praćenje.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Mirilovići

    Bileća Deponija

    Deponija Mirilovići komunalna je deponija opštine Bileća, smještena kod sela Mirilovići na brdovitom kraškom terenu na oko 570 do 580 metara nadmorske visine. Prostire se na blizu dva hektara i, prema izvještaju, zapuštena je i bez potrebne infrastrukture. Ispitivanje tla pokazalo je da su kadmij, kobalt i nikal na gornjem rubu deponije i s druge strane puta, te cink i hrom na gornjem rubu, iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim — ali nijedna tvar nije dosegla nivo koji bi ukazivao na potrebu za sanacijom. Donji dio deponije bio je znatno čišći. Voda na lokaciji nije ispitivana.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Novo Goražde

    Novo Goražde Deponija

    Deponija Novo Goražde nesanitarna je deponija u Kopačima, uređena na prostoru starog kamenoloma i u upotrebi od 1996–1997. godine, na koju se odlažu sve vrste otpada. Ograđena je, u okolini su šuma i livade, a poljoprivredno zemljište i rijeka Drina nalaze se u blizini. Ispitivanjem su uzeta dva površinska uzorka i jedan dublji uzorak tla; najozbiljniji nalazi bili su u dubljem sloju na najnižoj, spaljenoj tački deponije, gdje su olovo i cink dosegli nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Kadmij, kobalt i nikal bili su iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Obodina

    Trebinje Deponija

    Gradska deponija komunalnog otpada Obodina nalazi se nadomak Trebinja i decenijama je glavno gradsko odlagalište. Preliminarno ispitivanje tla pokazalo je povišene koncentracije nekoliko metala, kao i zagađenja povezanih sa sagorijevanjem, iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim, dok nijedan nalaz nije dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Radića Most

    Velika Kladuša Deponija

    Aktivna nesanitarna deponija koja radi bez sistema za prikupljanje i tretman procjednih voda, na uzvišenom i neravnom terenu iznad rijeke Glinice. Ispitivanje tla, podtla i sedimenta pokazalo je da su kadmij i nikl u svakom uzorku iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim, ali nijedan parametar nije dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. U rijeci je hrom bio iznad dozvoljene granice, a selen izrazito povišen — što izvještaj uzima kao potvrdu da se zagađenje s deponije aktivno prenosi prema riječnom sistemu. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Rov

    Pelagićevo Deponija

    Deponija Rov otvorena je deponija za privremeno odlaganje komunalnog otpada na oko trideset hektara, s pristupom sa lokalnog puta i aktivnom farmom te poljoprivrednim zemljištem u neposrednoj blizini. Ispitani su tlo, sediment i voda. Nikal je u dva uzorka površinskog tla, a selen u jednom, dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Voda vještačkog jezera uz samu deponiju nije zadovoljila granice za bakar, nikal, olovo i hrom, dok je rijeka Briježnica zadovoljila sve propisane granice.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Ruđice

    Čajniče Deponija

    Deponija Ruđice je odlagalište čvrstog komunalnog otpada opštine Čajniče, smješteno u ruralnom području oko 17 km od gradskog centra. Nije ograđeno, nema prateću infrastrukturu sanitarne deponije i smatra se neuređenim odlagalištem. Preliminarno ispitivanje tla, sedimenta i vode pokazalo je da su pojedini metali u tlu i sedimentu iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, dok nijedan nalaz nije dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom; u obližnjim površinskim vodama zabilježena su i pojedina odstupanja od propisanih granica. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Tilića Ada

    Zvornik Deponija

    Deponija Tilića Ada gradska je deponija na istočnom rubu Zvornika, u naselju Karakaj, smještena neposredno uz lijevu obalu rijeke Drine na oko 100 metara i unutar plavne zone. Prostire se na oko dva hektara i leži iznad plitkog aluvijalnog vodonosnika koji se u izvještaju označava kao značajan za vodosnabdijevanje, ali osjetljiv na zagađenje. Ispitivanje je pokazalo da je u tlu deponije nikal dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom i u tijelu deponije i na njenom rubu, a kadmij i kobalt taj nivo u tijelu deponije. Više drugih metala bilo je iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim. Voda rijeke Drine uz deponiju zadovoljila je sve ispitane granice.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Vis

    Kalesija Deponija

    Deponija Vis je neformalno, nesanitarno odlagalište na brdu Vis kod Kalesije, u funkciji oko dvadeset godina i neaktivno posljednjih desetak. Površina je prekrivena zemljom i zarasla u šumu, ali se otpad povremeno i dalje odlaže. Krečnjačko-dolomitna podloga visoke propusnosti omogućava brzo procjeđivanje, a oko 400 metara nizvodno nalazi se kaptirani izvor iz kojeg stanovništvo pije vodu. Preliminarno ispitivanje pokazalo je teže zagađenje: nikal je u tlu i sedimentu bio daleko iznad nivoa koji ukazuje na potrebu za sanacijom, hrom je taj nivo dostigao u površinskom tlu i sedimentu, a u samom izvoru pitke vode kadmij je premašio standard kvaliteta.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Deponija Višnjik

    Gradačac Deponija

    Bivša deponija Višnjik nalazi se uz glavni ulaz u Gradačac, svega oko 400 metara od centra grada i unutar slivnog područja značajnog izvorišta pitke vode Okanovići. Deponija je zvanično zatvorena 2012. godine, ali se prostor i dalje koristi za sortiranje otpada. Preliminarno ispitivanje tla, sedimenta i vode pokazalo je da su pojedini metali u tlu i sedimentu iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, dok nijedan nalaz nije dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom; na lokaciji je uočeno i nakupljanje procjednih voda. Obližnja površinska voda zadovoljila je ocijenjene granice kvaliteta.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Deponija Vlahinja

    Bileća Deponija

    Deponija Vlahinja neformalna je, zapuštena deponija opštine Bileća na brdovitom kraškom terenu na oko 581 metar nadmorske visine, bez potrebne infrastrukture i bez sistema za odvod oborinskih voda. Prostire se na blizu jedan hektar i nalazi se svega oko 700 metara od Bilećkog jezera i oko 800 metara od izvora pitke vode. Ispitivanje tla pokazalo je da je selen i na tijelu deponije i u tlu ispod nje dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom — najozbiljniji nalaz na lokaciji. Kadmij i nikal bili su iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim u oba uzorka, a bakar, cink i hrom na samoj deponiji. Voda na lokaciji nije ispitivana.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Fabrika sode Šišecam

    Lukavac Industrijska lokacija

    Kompleks fabrike sode Šišecam u industrijskoj zoni Lukavca uključuje više taložnica, od kojih se dio više ne koristi. Kako fabrika nije odobrila pristup vlastitom krugu, uzorkovanje je provedeno na općinskoj taložnici „Bijelo More", na okolnom poljoprivrednom zemljištu i na naslagama pepela i šljake koje se koriste za nasipanje uz korito Lukavačke rijeke. Preliminarno ispitivanje pokazalo je ozbiljnije zagađenje: nikal je u tlu, sedimentu i u samom pepelu dostigao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, dok je više drugih metala bilo iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim. Uzorak površinske vode ipak je zadovoljio propisane granice.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Flotacijsko jezero Veovača

    Vareš Flotacijsko jalovište

    Flotacijsko jalovište (jezero) u opštini Vareš. Preliminarno ispitivanje vode i sedimenta pokazalo je znatno povišene koncentracije olova, cinka, kadmija, bakra i arsena u sedimentu te povišen selen u površinskoj vodi. Opština nije mogla potvrditi da je jezero u potpunosti van upotrebe. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Gudronska jama

    Modriča Gudronska jama

    Gudronska jama u naselju Garevac kod Modriče desetljećima je služila kao odlagalište kiselog gudrona i drugih nusprodukata Rafinerije ulja Modriča; otpad je odlagan u otvorene zemljane lagune bez zaštitnih barijera od sredine 1960-ih do kraja 1990-ih. Ograđeno područje veličine oko dva hektara danas miruje i predmet je priprema za sanaciju. Ispitani su sam gudronski otpad u lagunama, tlo u zoni i oko laguna, površinsko tlo u obližnjim stambenim zonama, podzemna voda u naselju te površinska voda uzvodno i nizvodno. Sam gudronski materijal izuzetno je jako zagađen naftnim ugljovodonicima i katranskim ostacima i mora se tretirati kao opasan otpad, uz olovo na nivou koji zahtijeva sanaciju. Istovremeno, zagađenje je uglavnom zadržano unutar zone laguna: obližnja podzemna voda, stambeno tlo i rijeka za sada su unutar propisanih granica.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    HPK Draksenić

    Kozarska Dubica Industrijska lokacija

    HPK Draksenić veliki je industrijski pogon za hemijsku preradu kukuruza — fabrika skroba i skrobnih derivata i sirupa — u naselju Draksenić kod Kozarske Dubice, na ravničarskom, pretežno poljoprivrednom području uz magistralni put. Kompleks se prostire na oko petnaest hektara i leži iznad plitkog i vrlo osjetljivog vodonosnika koji se kreće prema rijeci Savi. Ispitivanje tla pokazalo je da su kadmij i nikal u cijelom krugu pogona, a kobalt i hrom ponegdje, iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, dok su u tlu uz staklenu baštu pronađeni i povišeni stari pesticidi — ali nijedna tvar nije dosegla nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. U otpadnoj vodi pogona olovo i željezo prekoračili su dozvoljene granice.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Industrijski kompleks Konjuh

    Živinice Industrijska lokacija

    Nekadašnji kompleks za preradu drveta i proizvodnju namještaja u industrijskoj zoni Živinice, danas većim dijelom napušten, s više dotrajalih objekata. Opsežno ispitivanje tla i podtla pokazalo je široko rasprostranjeno zagađenje teškim metalima — nikl je u svim uzorcima bio na nivou koji ukazuje na potrebu za sanacijom — uz vrlo visoke vrijednosti zagađenja povezanog sa sagorijevanjem u jednom uzorku. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Istočno odlagalište jalovine – ArcelorMittal Omarska

    Prijedor Industrijska lokacija

    Lokacija je istočno odlagalište čvrste jalovine nastale u površinskom kopu željezne rude ArcelorMittal u Prijedoru, na oko 92 hektara istočno od aktivnog kopa. Riječ je o velikoj nasutoj plohi bez stambenih ili poslovnih objekata, s minimalnom vegetacijom, koja je dio šireg rudarskog kompleksa. Odlagalište je udaljeno oko šezdeset metara od rijeke Gomjenice. Ispitivanje je u tlu odlagališta i u riječnom sedimentu pokazalo selen na nivou koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a u samoj rijeci selen i kadmij iznad propisanih granica kvaliteta vode. Ostali ispitani metali ostali su unutar remedijacionih granica, a zagađenja povezana s naftom nisu pronađena iznad granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Kasarna „3. maj"

    Doboj Vojna lokacija

    Kasarna „3. maj" u Doboju aktivna je vojna lokacija Ministarstva odbrane, kompleks od oko 22 hektara u kojem se obavljaju uništavanje, neutralizacija i održavanje municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Ispitani su tlo i voda. U tlu je jedan zaostali pesticid dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, dok je više metala, spojevi vezani za sagorijevanje i drugi zaostali pesticidi bilo iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim. Potok koji ulazi u kompleks prekoračuje granice za mangan i nikal, ali je na izlazu iz kruga u najboljoj klasi kvaliteta.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Kasarna „Bilećkih boraca"

    Bileća Vojna lokacija

    Kasarna „Bilećkih boraca" aktivan je vojni kompleks Ministarstva odbrane u Bileći, površine oko 20 km² sa 52 objekta, koji se koristi za obuku, smještaj i logistiku Oružanih snaga BiH te za obuku EUFOR-a i policije. Ispitano je tlo. Zagađenje je ocijenjeno kao niže do umjerenog intenziteta: više metala i metaloida, spojevi vezani za sagorijevanje te zaostali pesticidi bili su iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim, ali ni jedan parametar nije dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Zagađenja povezana s naftom, rastvaračima i industrijskim uljima ostala su unutar propisanih granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Kasarna Butila

    Novi Grad Sarajevo Vojna lokacija

    Kasarna Butila aktivna je vojna lokacija i centralna logistička baza u Novom Gradu Sarajevo, s prostorima za obuku, parkiranje i manevrisanje te održavanje vozila; nalazi se u poplavnoj ravni rijeke Bosne. Ispitano je tlo. Arsen je u jednom uzorku površinskog tla dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, dok je više metala i zaostali pesticidi bilo iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim. Zagađenja povezana s naftom, rastvaračima i industrijskim uljima ostala su unutar propisanih granica.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Kasarna Dubrave

    Živinice Vojna lokacija

    Kasarna Dubrave aktivni je vojni kompleks kod Živinica, s objektima za održavanje vozila, stanicom za gorivo, skladištima ulja i opreme te starim postrojenjem za vodosnabdijevanje. Ispitani su dubinsko tlo, sediment, površinska i podzemna voda. Ni jedan parametar nije dosegao nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, ali su kadmij, nikal i selen, uz zaostale pesticide, bili iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim. Na terenu je uočeno vidljivo zagađenje uljem u potoku uz zonu održavanja vozila, a izvještaj preporučuje detaljniju analizu vode.

    Detalji
  • Iznad granične vrijednosti

    Nova Alumina

    Zvornik Industrijska lokacija

    Nova Alumina veliki je industrijski kompleks u industrijskoj zoni Karakaj, na desnoj obali rijeke Drine sjeverno od Zvornika. Riječ je o fabrici glinice (nekadašnji „Birač") s više proizvodnih pogona i energetskih postrojenja, jednom od najvećih industrijskih kompleksa u regionu. Ispitivanje tla pokazalo je da su kadmij i hrom u cijelom krugu fabrike, te nikal, a ponegdje kobalt, cink i olovo, iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim — ali nijedna tvar u tlu nije dosegla nivo koji bi ukazivao na potrebu za sanacijom. U vodi je olovo prekoračilo dozvoljenu granicu i u površinskom i u podzemnom uzorku, dok su sve ostale ispitane tvari u vodi bile unutar granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Odlagalište mulja Gradina – ArcelorMittal Omarska

    Prijedor Industrijska lokacija

    Lokacija je odlagalište mulja Gradina, industrijski objekt za odlaganje mulja nastalog preradom željezne rude u sklopu rudarskog kompleksa ArcelorMittal u Prijedoru. Formirano je izgradnjom zemljane brane preko prirodne doline, čime je stvorena zatvorena akumulacija za taloženje mulja na oko 119 hektara, gotovo bez vegetacije i bez stambenih objekata. Ovo je najzagađenija od tri ispitane lokacije u sklopu kompleksa: u nataloženom materijalu bakar, nikal i kadmij dostigli su nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a selen isti nivo u dijelu naslaga i u sedimentu jezera. U akumulacionom jezeru više metala bilo je iznad granica kvaliteta vode, dok su zagađenja povezana s naftom ostala unutar granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Odlagalište otpada Sanica Gornja

    Ključ Deponija

    Sanica Gornja je privatna parcela od oko 22.000 m² kod Ključa, na kojoj je vikend-objekat, a za koju se sumnja da je služila kao odlagalište nepoznatog otpada s nekadašnje baze EUFOR-a — moguće je i prisustvo zakopanog otpada ili podzemnih rezervoara, što nije potvrđeno ciljanim istraživanjem. Lokacija leži na kraškom terenu, oko 50 metara od rijeke Sanice i unutar poplavne zone. Ispitani su tlo, voda i sediment. U sedimentu potoka kobalt je premašio nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom, dok su kadmij i nikal u cijelom ispitanom tlu i sedimentu bili iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim. Obje analizirane površinske vode zadovoljile su sve propisane granice.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Rudnik mrkog uglja Abid Lolić

    Travnik Rudnik uglja

    Rudnik mrkog uglja u opštini Travnik. Preliminarno ispitivanje tla, podtla, vode i sedimenta pokazalo je povišene koncentracije više teških metala, uz najizraženija prekoračenja selena i nikla u tlu. Lokacija se nalazi u blizini rijeke Bile i sliva Lašve, stambene zajednice i osnovne škole. Opšti zaključak izvještaja je da lokacija zahtijeva detaljniju analizu.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Rudnik uglja Raspotočje

    Zenica Rudnik uglja

    Raspotočje je podzemni rudnik mrkog uglja u Zenici, obuhvaćen procesom zatvaranja rudnika u okviru pravedne tranzicije ugljenih regija. Uz jamsku infrastrukturu, na površini se nalaze pogon za separaciju uglja, radionice i skladišta, a dijelovi kompleksa okruženi su stambenim naseljem Donje Raspotočje. Preliminarno ispitivanje pokazalo je ozbiljnije zagađenje u površinskom sloju tla na više tačaka: selen i nikal dostigli su nivo koji ukazuje na potrebu za sanacijom. Dublji slojevi tla i sediment obližnjeg kanala bili su znatno čišći. Voda na lokaciji nije uzorkovana. Rijeka Bosna protiče na oko 250 metara.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Strelište Ovčarevo (COO Travnik)

    Travnik Vojna lokacija

    Strelište Ovčarevo aktivna je vojna lokacija kraj Travnika, otvoreno i uglavnom neizgrađeno strelište u vlasništvu Ministarstva odbrane, s djelimično kontrolisanim pristupom. Ispitano je tlo. Olovo, bakar, kadmij, arsen i cink dosegli su na vatrenoj liniji i u zoni meta nivoe koji ukazuju na potrebu za sanacijom — tipičan trag streljačke municije. Više drugih metala, spojevi vezani za sagorijevanje te zaostali pesticidi bili su iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim, dok su zagađenja povezana s naftom, rastvaračima i industrijskim uljima ostala unutar propisanih granica.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Velagića kamp

    Ključ Industrijska lokacija

    Velagića kamp je danas rekreativna lokacija uz rijeku Sanu kod Ključa, površine oko 4.800 m², s objektom Omladinskog centra; u krugu od oko 200 metara nalaze se stambeno naselje, škola i bolnica. Prostor je kroz historiju imao više namjena — prije rata poljoprivredna zadruga, tokom rata skladište vojne municije, a potom skladišni i servisni prostor za poljoprivrednu mehanizaciju; povremeno su se javljala i divlja odlagališta otpada, kasnije uklonjena. Ispitano je samo tlo. U jednom dijelu površinskog tla selen je bio daleko iznad nivoa koji ukazuje na potrebu za sanacijom — najozbiljniji nalaz. Nikal je u cijelom ispitanom tlu, a kadmij i kobalt u većini uzoraka, bio iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Vojni poligon Manjača (Kasarna „Mika Bosnić")

    Banja Luka Vojna lokacija

    Poligon Manjača najveći je i najznačajniji vojni poligon u Bosni i Hercegovini, prostran krški plato u vlasništvu Ministarstva odbrane koji se decenijama koristi za obuku, taktičke vježbe i bojeva gađanja. Ispitani su tlo i voda. U tlu zone gađanja teške pješadije bakar i olovo dosegli su nivoe koji ukazuju na potrebu za sanacijom, dok je više drugih metala i, u jednom uzorku, zaostali pesticidi bilo iznad nivoa na kojem se tlo više ne smatra čistim. Oba ispitana potoka u potpunosti su zadovoljila najstrožu klasu kvaliteta vode.

    Detalji
  • Iznad remedijacijske vrijednosti

    Zapadno odlagalište jalovine – ArcelorMittal Omarska

    Prijedor Industrijska lokacija

    Lokacija je zapadno odlagalište čvrste jalovine nastale u površinskom kopu željezne rude ArcelorMittal u Prijedoru, na oko 64 hektara. Riječ je o velikoj nasutoj plohi bez stambenih ili poslovnih objekata, s minimalnom vegetacijom, koja je dio šireg rudarskog kompleksa. U blizini se nalaze rijeka Slatina i jezero crvenog mulja. Ispitivanje je u dijelu tla uz rijeku pokazalo selen na nivou koji ukazuje na potrebu za sanacijom, a voda i podzemna voda oko odlagališta bile su zagađene: selen izuzetno visok u jezeru crvenog mulja, a u rijekama i podzemnoj vodi povišeni kadmij, olovo, bakar, željezo i drugi metali. U tlu su, uz selen, i pojedini drugi metali bili iznad nivoa na kojem se zemljište više ne smatra čistim, dok su zagađenja povezana s naftom ostala unutar granica.

    Detalji

Portfolio „Podrška ubrzanju zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini“ (GTP) zajednička je inicijativa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, koju predvodi UNDP, a kojom kopredsjedavaju rezidentna koordinatorica UN-a i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz podršku i strateško partnerstvo Švedske i Vlade Švicarske. Portfolio okuplja agencije UN-a, uključujući FAO, ILO, UNECE, UNEP, UNODC i UN Women, zajedno s domaćim institucijama i vlastima na svim nivoima, radi pokretanja zelene, inkluzivne i održive tranzicije zemlje u četiri ključne oblasti: dekarbonizacija, smanjenje zagađenja, biodiverzitet i priroda, te cirkularna ekonomija.